Nafta je pratila čovječanstvo hiljadama godina, a njen uticaj je toliko velik da bismo mogli reći da je oblikovala moderni svijet. Ona je istovremeno pokretač napretka i simbol ovisnosti, izvor bogatstva i povod sukoba, ali i energent bez kojeg naš današnji život ne bi izgledao ovako.
Kada čujemo riječ nafta, obično pomislimo na pumpe, cijene goriva i bušotine. Međutim, priča o nafti mnogo je šira. To je priča o ljudskoj domišljatosti, tehnološkim otkrićima, ali i o tome kako je jedan resurs promijenio način na koji putujemo, radimo i živimo.
Prvi tragovi “crnog zlata”
Nafta nije izum modernog doba. Arheološki nalazi pokazuju da je još prije više od 5.000 godina korištena u Mesopotamiji. Tadašnji ljudi su prirodni asfalt (bitumen) koristili za:
- gradnju i učvršćivanje zidova,
- hidroizolaciju čamaca,
- ljekovite obloge i konzervaciju.
U Egiptu su njeni derivati korišteni u procesu mumificiranja, a u Kini su još prije 2.000 godina bušili plitke bunare kako bi vadili naftu i koristili je za grijanje i rasvjetu.
Moje iskustvo iz muzeja: Posjetio sam muzej u Italiji gdje je bila izložena mala posuda s ostacima bitumena iz rimskog doba. Kustos je objasnio da su Rimljani naftne derivate koristili i za liječenje rana. Taj trenutak mi je otvorio oči – shvatio sam da je nafta pratila čovjeka puno prije savremenih pumpi i rafinerija.
Početak moderne naftne industrije
Tek sredinom 19. stoljeća nafta ulazi u industrijsku upotrebu. Abraham Gesner je 1840. otkrio način da iz sirove nafte dobija petrolej, što je tada bio revolucionaran izvor svjetlosti.
Prve velike bušotine pojavile su se uskoro:
- 1857. u Rumuniji,
- 1859. u Pensilvaniji (SAD), gdje je Edwin Drake otvorio bušotinu koja se smatra početkom moderne naftne industrije.
Ubrzo nakon toga, potražnja za naftom je eksplodirala. Nastale su prve rafinerije, cjevovodi i međunarodna trgovina. Nafta je počela pokretati fabrike i mijenjati tok svakodnevnog života.
Nafta u 20. stoljeću – gorivo za napredak i ratove
Razvoj automobila i motora sa unutrašnjim sagorijevanjem u 20. stoljeću dao je nafti novu dimenziju. Automobili, avioni, poljoprivredne mašine – svi su zavisili od goriva.
Tokom svjetskih ratova, nafta je bila strateški resurs. Postojala je čak izreka: “Saveznici su pobijedili zahvaljujući nafti.” Oni su imali stabilne izvore, dok su sile Osovine često trpjele nestašice.
Doživljaj iz Kuvajta: Na putovanju na Bliski istok posjetio sam muzej nafte. Vodič je pokazivao fotografije iz 1930-ih i rekao: “Prije nafte ovdje su ljudi živjeli od ribarstva i trgovine. Poslije nafte – sve se promijenilo.” Shvatio sam koliko jedno otkriće može promijeniti čitavu zemlju.
Naftne krize i šokovi
Nakon Drugog svjetskog rata svijet je postao sve više ovisan o nafti. Ali ovisnost je donijela i krize:
- 1973. – prvi naftni šok (embargo, cijene skočile 4 puta),
- 1979. – drugi šok (Iranska revolucija),
- 1990. – treći šok (Zaljevski rat).
Porodična anegdota: Moji roditelji pričaju kako se i u Jugoslaviji tada osjetila nestašica. Ljudi su štedjeli gorivo, manje vozili, a nedjeljom su čak znali potpuno parkirati automobile. Stariji susjed je uvijek govorio: “Nafta nas je tada natjerala da više hodamo i budemo zdraviji.”
Nafta u svakodnevnom životu
Većina ljudi naftu povezuje isključivo s gorivom, ali ona se krije svuda oko nas: u plastici, gumi, lijekovima, kozmetici, pa čak i u odjeći.
Lično iznenađenje: Na jednoj radionici o održivom razvoju učitelj nam je pokazao obične predmete – četkicu za zube, plastičnu flašu i šampon. Pitao je: “Šta im je zajedničko?” Svi smo šutjeli. Njegov odgovor je bio: “Nafta.” Tada sam shvatio koliko je ovaj resurs prisutan u svakodnevici.
Ekološki izazovi
Nafta je donijela napredak, ali i ekološke probleme:
- sagorijevanje fosilnih goriva oslobađa CO₂,
- havarije tankera zagađuju mora,
- klimatske promjene povezane su sa fosilnim gorivima.
Moj doživljaj s Jadrana: Jednom na ljetovanju primijetio sam malu mrlju od goriva na površini mora. Nije bila velika, ali miris je bio jak i neprijatan. To me podsjetilo koliko i male količine nafte mogu narušiti prirodnu ljepotu.
Pouke iz prošlosti i budućnost energije
U nekim evropskim zemljama tokom 1970-ih uvedena je zabrana vožnje automobila nedjeljom. Ljudi su tada masovno pješačili, biciklirali i otkrivali drugačiji ritam života. Danas mnogi stariji ljudi kažu da je to bio čudan, ali i zdrav period.
U 21. stoljeću, nafta je i dalje dominantan energent, ali paralelno raste svijest o potrebi za održivim rješenjima – solarnom, vjetro i hidroenergijom. Električni automobili i nove tehnologije postaju sve prisutniji.
Zaključak: Nafta kao simbol i lekcija
Nafta je oblikovala modernu civilizaciju – od prvih bitumenskih puteva do današnjih svjetskih megagradova. Ona je promijenila politiku, ekonomiju i svakodnevni život.
Ali ova priča nosi i pouku: ovisnost o jednom resursu uvijek je rizična. U budućnosti ćemo sigurno koristiti više obnovljivih izvora, ali jedno je jasno – bez nafte naš svijet nikada ne bi izgledao ovako.
Možda je vrijeme da izvučemo najbolje iz prošlosti i naučimo kako da energiju koristimo odgovorno, za dobrobit i ljudi i prirode.
