Margarin i maslac su namirnice koje su desetljećima dijelile nutricioniste, ljekare i potrošače. Dok je margarin svojevremeno proglašavan “zdravijom” alternativom zbog nižeg sadržaja zasićenih masti, maslac je dugo nosio etiketu nezdravog proizvoda koji “zapušava arterije”. Međutim, s vremenom se pokazalo da ni jedna ni druga tvrdnja nije u potpunosti tačna – stvarnost je mnogo nijansiranija i zahtijeva širi pogled na prehranu i zdravlje.
Kako nastaje margarin?
Margarin se pravi od biljnih ulja, najčešće sojinog, suncokretovog, palminog ili kokosovog. Da bi se dobila čvrsta konzistencija slična maslacu, ulja prolaze kroz industrijske procese rafinacije i hidrogenizacije. Upravo tu može nastati problem: hidrogenizacija nekada stvara trans masne kiseline, koje su poznate po tome da povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, podižući “loš” LDL holesterol i smanjujući “dobar” HDL.
Ipak, posljednjih decenija tehnologija je znatno napredovala. Većina proizvođača danas proizvodi margarine s minimalnim ili nultim udjelom trans masti, često obogaćene vitaminima A i D. Na policama trgovina možemo pronaći čak i “light” verzije margarina sa smanjenim sadržajem masti, koje su popularne među osobama koje paze na unos kalorija.
Savjet: uvijek čitajte deklaraciju – ako vidite oznake “0 g trans masti” ili “bez hidrogenizovanih ulja”, to je svakako bolji izbor.
Maslac – prirodniji, ali kaloričniji
Maslac se dobija mućenjem vrhnja, dakle potpuno prirodnim procesom. Njegov sastav je bogat zasićenim mastima (oko 50–60%), ali i vitaminima topljivim u mastima – A, D, E i K2. Ovi nutrijenti imaju važnu ulogu u jačanju imuniteta, zdravlju kostiju i radu srca.
Novija istraživanja pokazuju da maslac, konzumiran u umjerenim količinama, ne mora biti glavni krivac za bolesti srca, kako se ranije mislilo. Naprotiv, u nekim tradicionalnim kuhinjama (npr. skandinavskoj i francuskoj) maslac se koristi svakodnevno, a stopa oboljenja od srca nije uvijek viša od globalnog prosjeka.
Jedan zanimljiv primjer dolazi iz Francuske – tzv. “francuski paradoks”. Uprkos tome što Francuzi konzumiraju više maslaca, sira i drugih masnih proizvoda, stopa kardiovaskularnih bolesti je relativno niska. Naučnici pretpostavljaju da je to rezultat kombinacije: umjerene porcije, mnogo povrća, crnog vina bogatog antioksidansima i aktivnog načina života.
Lična anegdota
Sjećam se kako je moja baka uvijek tvrdila da “nema dobrog kolača bez pravog maslaca”. Jednom prilikom, u želji da napravim lakšu verziju njenih poznatih vanilica, zamijenio sam maslac margarinom. Kolači su izgledali isto, ali ukus je bio drugačiji – baka je odmah primijetila i rekla: “Ovo ti je više za sendvič nego za kolač!”
Od tada sam shvatio da oba proizvoda imaju svoje mjesto – margarin je praktičniji za mazanje i kuhanje na brzinu, dok maslac daje posebnu aromu i teksturu slasticama.
Šta kažu nutricionisti?
Stručnjaci se danas slažu da ni margarin ni maslac ne treba demonizirati. Oba proizvoda mogu imati svoje mjesto u ishrani, ali ključ je u umjerenosti i kvalitetu.
- Margarin može biti dobar izbor za osobe koje žele smanjiti unos zasićenih masti, pod uslovom da se bira proizvod bez trans masti.
- Maslac je bolji izbor ako preferirate prirodne namirnice i koristite ga u manjim količinama, posebno u kuhanju ili pečenju kolača.
Lično iskustvo iz svakodnevnice
Kada sam se preselio u studentski dom, margarin je bio moj svakodnevni saveznik. Jeftin, lako dostupan i praktičan za mazanje na hljeb prije predavanja. Međutim, kada sam prvi put dobio stipendiju i odlučio “počastiti” sebe maslacem, odmah sam osjetio razliku. Jutarnji tost s maslacem imao je potpuno drugačiji miris i teksturu – to je bio mali luksuz koji mi je podizao raspoloženje.
Kasnije sam shvatio da u užurbanom životu margarin može biti praktičniji, ali da maslac ima posebnu vrijednost kada želim uživati u hrani bez žurbe.
Zdravije alternative
Ako želite još bolje opcije za svakodnevnu upotrebu, evo nekoliko zdravijih masnoća:
- Ekstra djevičansko maslinovo ulje – bogato mononezasićenim mastima i antioksidansima, idealno za salate i lagano kuhanje.
- Laneno, orahovo i bundevino ulje – odličan izvor omega-3 masnih kiselina, ali se koriste samo hladna (ne za prženje).
- Kokosovo ulje – otporno na visoke temperature, često korišteno u modernoj kuhinji, iako ga treba koristiti umjereno zbog visokog udjela zasićenih masti.
- Ghee (pročišćeni maslac) – stabilan na visokim temperaturama, popularan u indijskoj kuhinji, a ujedno lakši za probavu jer ne sadrži mliječne proteine i laktozu.
Na šta obratiti pažnju?
- Uvijek čitajte deklaracije i birajte proizvode sa što manje aditiva.
- Ne pretjerujte – bilo da je u pitanju margarin, maslac ili ulje, 1–2 kašike dnevno su sasvim dovoljne za prosječnu osobu.
- Kombinujte različite izvore masti za bolji nutritivni balans.
- Pazite na način pripreme hrane – prženje na visokoj temperaturi uvijek povećava rizik od štetnih spojeva.
Još jedna anegdota iz kuhinje
Jednom sam odlučio napraviti pitu sa sirom koristeći margarin umjesto maslaca za kore, misleći da neće biti razlike. Moja porodica je odmah osjetila razliku – pita je bila dobra, ali nije imala onaj miris i hrskavost na koju su navikli. Naučio sam da margarin jeste praktičan, ali da maslac daje poseban “šmek” tradicionalnim jelima.
Od tada često kombinujem – u tijesto stavim malo margarina zbog praktičnosti, a na kraju dodam maslac za aromu. To se pokazalo kao savršena ravnoteža.
Šira slika – masnoće i zdravlje
Važno je naglasiti da margarin i maslac nisu jedini izvor masti u ishrani. Ljudi često zaborave da se masti nalaze i u mesu, mliječnim proizvodima, orašastim plodovima, avokadu i ribama. Umjesto da demonizujemo jednu namirnicu, bolje je gledati ukupnu sliku prehrane.
Studije pokazuju da je najzdraviji pristup kombinacija različitih izvora masti, uz izbjegavanje pretjerane konzumacije industrijski prerađene hrane i trans masti.
Zaključak
Margarin i maslac nisu “neprijatelji”, već namirnice koje imaju svoje mjesto u kuhinji. Ako volite tradicionalni okus i prirodne sastojke, maslac je vaš izbor. Ako želite lakšu i često jeftiniju alternativu, margarin može biti praktičan.
Ali pravi ključ zdravlja nije u tome da izaberete jednu ili drugu opciju, već da pazite na:
- cjelokupnu ishranu,
- redovnu fizičku aktivnost,
- kvalitetan san i
- smanjenje stresa.
Na kraju, kako bi rekla moja baka:
“Nije problem u kašici maslaca, već u tome koliko puta posegneš za njom.”
