Kako promjene pritiska utiču na ljudski organizam: Šta se dešava kad letimo, penjemo se ili ronimo?

Da li ste ikada osjetili kako vas “probada” u ušima dok avion uzlijeće ili se spušta? Možda ste primijetili da na velikoj nadmorskoj visini brzo ostajete bez daha ili vam se zavrti u glavi nakon nešto dužeg zadržavanja pod vodom? Sve ove pojave nisu slučajne – one su posljedica promjena u spoljašnjem pritisku i načinu na koji naše tijelo reaguje na njega.

Ljudski organizam je vrlo osjetljiv na promjene pritiska. Svaka nagla ili dugotrajna razlika – bilo da se radi o visinama, dubinama ili zatvorenim komorama – utiče na disanje, krvotok, nervni sistem, pa čak i na funkcije mozga. Zato je poznavanje ovih procesa od presudnog značaja ne samo za ronioce i planinare, nego i za pilote, radnike u kesonima, pa čak i putnike u avionu.

Kada se poveća pritisak – šta se dešava u dubinama?

Povećani pritisak javlja se najčešće kod ronjenja, rada u kesonima i podvodnim tunelima. Na svakih 10 metara dubine pod morem pritisak raste za otprilike 1 atmosferu, što znači da ronioci već na 30–40 metara osjećaju trostruko veći pritisak nego na površini.

Otežano disanje

Kako zrak postaje gušći, disanje zahtijeva više napora. Svaki udah ulazi sporije, a pluća moraju raditi jače da bi savladala otpor. Ronioci često opisuju ovaj osjećaj kao “disanje kroz gustu cijev”. Ako se zadrže predugo, može nastupiti osjećaj iscrpljenosti.

Hiperoksija – kada kiseonika ima previše

Visoki pritisak povećava parcijalni pritisak kiseonika, pa ga se u krvi otapa više nego što je tijelu potrebno. To može izazvati:

• usporen rad srca (bradikardiju)

• poremećaje disanja

• upalu i oticanje pluća

• napade i nesvjesticu

U ekstremnim slučajevima, hiperoksija može ugroziti život. Zato profesionalni ronioci koriste posebne gasne smjese, a ne samo komprimirani zrak.

Azotna narkozа – “pijanstvo u dubinama”

Na dubinama većim od 30 metara, azot počinje djelovati kao blagi narkotik. Ronioci mogu osjetiti euforiju, smetnje u koordinaciji i pogrešnu procjenu situacije. Poznata je priča jednog ronilačkog instruktora koji je na 40 metara dubine počeo “razgovarati s ribom” misleći da ga ona razumije – tipičan primjer azotne narkoze.

Kada pritisak opadne – izazovi visine i leta

Sniženi pritisak javlja se na visokim planinama, tokom leta avionom ili kod naglih dekompresija.

Širenje gasova u tijelu

Na malom pritisku gasovi se šire, pa nastaju:

• nadimanje i bolovi u stomaku (visinski meteorizam)

• bol u ušima i sinusima zbog zarobljenog zraka (barootitis, barosinuzitis)

• zubobolja – ako postoji karijes sa zrakom, bol može postati vrlo jak

Tkivni emfizem i hladno ključanje

Na ekstremnim visinama, pritisak može biti toliko nizak da tekućine u tijelu počnu ključati na normalnoj tjelesnoj temperaturi. Ovaj fenomen, poznat kao hladno ključanje, bio bi smrtonosan bez zaštitne opreme poput hermetičkih kabina ili svemirskih odijela.

Dekompresijski sindrom – kad je brzina opasna

Poznat i kao kesonska bolest, ovaj sindrom nastaje kada se pritisak promijeni prebrzo. Ronioci koji naglo izrone ili radnici u kesonima koji izađu bez postepene dekompresije riskiraju stvaranje mehurića azota u krvi.

Posljedice mogu biti ozbiljne:

• gasna embolija (začepljenje krvnih sudova mehurićima)

• oštećenje tkiva i nerava

• intenzivni bolovi u zglobovima i mišićima

Zbog toga ronioci uvijek poštuju tablice izrona i koriste dekompresione komore.

Hipoksija – kada nedostaje kiseonika

Na visinama iznad 4000 metara, pritisak zraka je toliko nizak da kiseonika nema dovoljno za normalne tjelesne funkcije. Prvi simptomi su:

• glavobolja i mučnina

• vrtoglavica i zbunjenost

• smanjenje mentalne koncentracije

• u težim slučajevima – gubitak svijesti

Planinari na Himalajima ovo dobro znaju: često moraju spavati na jednoj visini nekoliko noći prije nego što nastave uspon, kako bi se tijelo postepeno naviklo. Bez aklimatizacije, posljedice mogu biti kobne.

Ko je najviše izložen riziku?

Kako se zaštititi?

• Postepeno se prilagođavajte promjenama visine i dubine

• Ronioci: poštujte pravila sigurnog izrona i koristite prave gasne smjese

• Planinari: dajte tijelu vrijeme za aklimatizaciju, spavajte na većoj visini postepeno

• Piloti i putnici: koristite dodatni kiseonik na velikim visinama ako je potrebno

• Radnici pod pritiskom: nikada ne izlazite naglo, koristite dekompresione komore

Zaključak

Promjene atmosferskog pritiska su prirodan fenomen, ali za ljudski organizam predstavljaju veliki izazov. Od blagih smetnji poput zubobolje i nadutosti, do ozbiljnih stanja poput hipoksije i dekompresijske bolesti – posljedice mogu biti različite i ozbiljne.

Zato je znanje najbolja zaštita. Ako se bavite aktivnostima poput ronjenja, planinarenja ili rada u posebnim uslovima, informisanost i prevencija su ključni.

Jedan pilot je jednom rekao: “Nije visina ta koja ubija, već brzina promjene.” Upravo u toj rečenici leži suština – naše tijelo voli postepene promjene, a svaka naglost može biti opasna.