Profesionalne bolesti su oboljenja koja nastaju zbog dugotrajnog izlaganja štetnim faktorima na radnom mjestu. One se razlikuju od drugih bolesti jer postoji jasna i dokazana veza između vrste posla i nastanka zdravstvenog problema. To znači da se bolest ne bi pojavila u istom obliku i intenzitetu da radnik nije bio izložen određenim uslovima na radu.
U Bosni i Hercegovini, kao i u drugim državama, postoji zvanična lista profesionalnih bolesti. Ova lista sadrži tačan broj priznatih oboljenja i opisuje poslove kod kojih se ona mogu javiti. Da bi neka bolest bila priznata kao profesionalna, moraju biti ispunjeni zakonom propisani uslovi, a najvažniji kriterij jeste postojanje uzročno-posljedične veze između posla i bolesti.
Postupak prijave i potvrde profesionalne bolesti obično pokreće zdravstvena ustanova koja postavi dijagnozu. Nakon toga, specijalizovane institucije i nadležna tijela penzijskog i invalidskog osiguranja procjenjuju dokumentaciju i donose odluku da li se bolest priznaje kao profesionalna. U tom procesu često se koriste medicinske ekspertize ustanova za medicinu rada.
Sa medicinskog stanovišta, profesionalne bolesti su patološka stanja koja nastaju pod uticajem faktora sa radnog mjesta – bilo da se radi o hemijskim, fizičkim ili biološkim agensima. Na primjer, dugotrajno udisanje štetnih gasova, izlaganje buci ili kontakt sa hemikalijama mogu dovesti do razvoja hroničnih oboljenja.
U dijagnostici profesionalnih bolesti koriste se različiti kriterijumi. Oni obuhvataju analizu vremena i dužine izloženosti, intenziteta štetnog faktora, kao i promjene na organima i sistemima u tijelu. Nekada su simptomi jasni i direktno povezani sa radom, dok u drugim slučajevima zahtijevaju dodatna ispitivanja i uporedne analize.
Važno je naglasiti da trajanje izloženosti ima značajan uticaj na zdravlje. Kod nekih oboljenja dovoljan je kratak period rada u nepovoljnim uslovima, dok za druge bolesti mora proći više godina kontinuirane izloženosti.
Prevencija profesionalnih bolesti ima ključnu ulogu u zaštiti zdravlja radnika. Pravovremene mjere zaštite na radu, korištenje zaštitne opreme i kontrola radne sredine značajno smanjuju rizik od obolijevanja. Također, pravovremeno prepoznavanje i prijavljivanje simptoma omogućava da radnici ostvare svoja prava kroz sistem zdravstvene i socijalne zaštite.
Profesionalne bolesti nisu samo medicinski, već i društveni i ekonomski problem. One utiču na kvalitet života radnika, produktivnost i troškove zdravstvenog sistema. Zato je važno da i poslodavci i radnici budu svjesni značaja prevencije i zaštite, kako bi se očuvalo zdravlje i radna sposobnost zaposlenih.
