Istraživanja

UV zračenje ima najveću energiju fotona u odnosu na ostala nejonizujuća zračenja

UV zračenje ima najveću energiju fotona u odnosu na ostala nejonizujuća zračenja tako da je biološki i najaktivnije, ali ne dovoljno da izazove jonizaciju. Ovo zračenje obuhvata područije talasnih dužina od 100 do 400 nm i zauzima mesto između rendgenskog zračenja i vidljive svetlosti. Deli se na: 1. UV-A područije (λ = 315-400 nm) – Područije crne svetlosti 2. UV-B područije (λ = 280-315 nm) – Područije eritema kože 3. UV-C područije (λ < 280 nm) – Germicidno područije

• Za određivanje UV zračenja uglavnom se meri 1. Zračna snaga – ozračenost koja pada na jedinicu površine (W/m2 ) i 2. Zračna ekspozicija – ukupna energija zračenja na jedinicu površine (J/ m2 ). IZVORI EKSPOZICIJE PRIRODNI IZVORI UV ZRAČENJA 1. SUNCE

• Prirodno UV-zračenje potiče od sunca, najveći deo ovog zračenja apsorbuje se u atmosferi, naročito u ozonu tako da do zemljine površine dopire samo UV zračenje talasne dužine veće od 290 nm.

• Prirodnom UV zračenju su u većoj meri izloženi ljudi koji po prirodi posla veći deo godine provode na otvorenom prostoru – Zemljoradnici – Građevinski radnici – Mornari i ribari – Radnici u solanama – Geometri – Radnici na dalekovodima – Radnici na održavanju pruga – Putari – Planinari i skijaši i sl. VEŠTAČKI IZORI UV ZRAČENJA 1. USIJANI IZVORI

• Tungstenske i Halogene lampe 2. IZVORI SA ELEKTRIČNIM PRAŽNJENJEM KROZ GASOVE 3. Živine lampe, Fleš cevi, Elektrolučno zavarivanje 4. FLURESCENTNE LAMPE

• Fluorescentne cevi, Fluorescentni sunčani emiteri, UV emiteri sunčeve svetlosti 5. LASERI i dr. Veštačkom UV zračenju su eksponovani: 1. Zavarivači 2. Fizioterapeuti i kozmetičari 3. Defektoskopisti 4. Štampari 5. Laboratorisko i medicinsko osoblje 6. Radnici na fotohemijskim procesima itd

• UV-zračenje je našlo svoju primenu 1. U elektrozavarivanju i obradi metala 2. U prehrambenoj, hemiskoj i farmaceutskoj industriji 3. Za sterilizaciju vazduha, hrane i vode 4. U defektoskopiji 5. U proizvodnji svetlosti pomoću flurescentnih lampi. BIOLOŠKO DEJSTVO ULTRAVIOLETNOG ZRAČENjA

• UV zračenje u maloj meri prodire u organizam, tako da uglavnom izaziva promene na koži i očima.

• U osnovi biološkog dejstva leži apsorpcija energije zračenja i njena transformacija u živom tkivu u fotohemisku i toplotnu energiju. Apsorpcija fotona zračenja dovodi do ekscitacije molekula (podizanje na viši energetski nivo) pri čemu se stvaraju slobodni radikali koji oštećuju tkivo.

• Pored toga što UV-zračenje može da ima štetne posledice po zdravlje ono ima i korisna svojstva 1. Prevencija rahitisa – UV-B zraci pretvaraju ergosterol u vitamin D u koži. 2. Održavanju biološkog tonusa i opšte otpornosti organizma 3. Pojačavaju izlučivanje pojedinih hormona 4. Povećavaju tonus simpatiko-adrenalnog sistema i mitohondrijalnu aktivnost 5. Baktericidno, germicidno i virusicidno dejstvo. OŠTEĆENJE KOŽE I – ERITEM, OPEKOTINE, HIPERPIGMENTACIJA I HIPERPLAZIJA EPIDERMA

• Za razliku od UV-B zraka, UV-A zraci izazivaju hiperpigmentaciju bez prethodnog eritema. II – FOTOSENZIBILIZACIJA KOŽE Pojava preosetljivosti kože prema UV zračenju, pri čemu promene nastaju već pri izlaganju veoma maloj dozi zračenja. Fotosenzibilizacija može biti endogenog i egzogenog porekla.

• ENDOGENA FOTOSENZIBILIZACIJA Javlja se kod osoba koje boluju od limnfagranulomatoze, herpesa, folikularne keratoze i nekih ekcema pri čemu izlaganje UV zracima dovodi do pogoršanja ovih bolesti – Kebnerov fenomen.

• EGZOGENA FOTOSENZIBILIZACIJA – ispoljava se u dva oblika: 1. Fototoksične reakcije (Iritacija) – Ispoljavaju se u vidu: – Eritema – Vezikula ili Bula – Hiperplazija i ljuštenja kože – kasnije – Pogoršanja nekih sistemskih bolesti kao što su lupus i herpes. 2. Fotoalergijske reakcije (Alergija) – Ispoljava se o obliku – Urtikarije – Ekcema – Papula – Vezikula – Eritema (pločasti ili difuzni) Nastaje usled senzibilizacije na neke hemijske supstance koje se stvaraju pod dejstvom UV zraka. III – PRERANO STARENJE KOŽE

• Javlja se kod dugotrajnog izlaganja UV-B zračenju. Manifestuje se oštećenjem vezivnog tkiva. – Neelastična, suva, gruba i smežurana koža – Pojava pega – Pojačane pigmentacije – Taleangiektazije. IV – POVEĆAN RIZIK ZA NASTANAK MALIGNIH OBOLJENJA KOŽE

• Izlaganje UV-B zračenju dovodi do češće pojave 1. Karcinoma spinoznih i bazalnih ćelija 2. Malignog melanoma kože (naročito kod ljudi svetlije kože).