Uticaj Profesionalnih Uslova Rada na Čula Sluha, Vida i Ravnoteže: Rizične Posljedice i Signali za Upozorenje
Radno okruženje u kojem su prisutne vibracije, buka i štetni fizički uticaji može dugoročno i neprimjetno narušiti ključne senzorne funkcije – sluh, vid i osjećaj ravnoteže. Ovi poremećaji često ne nastaju iznenada, već se razvijaju postepeno, uzrokujući značajno smanjenje kvaliteta života i radne sposobnosti. Zato je važno prepoznati rane znakove i razumjeti mehanizme djelovanja kako bi se na vrijeme reagovalo.
Kod rada s vibrirajućim alatima, na radnika osim vibracija djeluje i buka. Sniženje percepcije zvučnih nadražaja u niskim frekvencijama uglavnom se pripisuje uticaju vibracija koje se putem kostiju prenose do Kortijevog organa u unutrašnjem uhu. Dugotrajno izlaganje vibracijama dodatno pojačava štetno djelovanje buke, što značajno ubrzava pojavu profesionalne gluvoće. Pored gubitka sluha, ovakvi uslovi mogu izazvati i osjećaj pritiska u ušima, zujanje i glavobolje, što dodatno komplikuje svakodnevno funkcionisanje.
Kod poslova koji zahtijevaju precizan rad uz prisutne vibracije, uočena je pojava dvoslike, osjećaja mrežice ispred očiju i zamagljenog vida. Vibracije izazivaju grčenje krvnih sudova mrežnjače što narušava cirkulaciju i doprinosi trajnim promjenama vida. Ovo je posebno izraženo kod radnika na montažnim trakama, u elektronici, preciznoj mehanici i kod mikroskopskih pregleda. Kod nekih osoba ove smetnje mogu biti praćene i suvoćom očiju, osjećajem peckanja i pojačane osjetljivosti na svjetlost.
Vestibularni sistem je zadužen za održavanje ravnoteže tijela. Izloženost vibracijama i neprirodnim položajima tijela tokom rada može izazvati vrtoglavice, poremećaj orijentacije i osjećaj nestabilnosti. Radnici mogu imati poteškoće u hodanju po ravnoj površini, pogotovo nakon dugog radnog vremena. Ovi simptomi se često zanemaruju, iako su rani znakovi ozbiljnijih neuroloških problema koje vibracije mogu izazvati u dugoročnom smislu.
U okviru hroničnih trofičkih promjena, koje nastaju kao posljedica kontinuirane mehaničke stimulacije, najčešće se javljaju zadebljanje kože (hiperkeratoze), pucanje kože (ragade), spljošteni kožni nabori i suhoća. Hipotrofija i atrofija mišića šake su izraženije kod osoba koje koriste vibracione alate u kontinuitetu bez odgovarajuće zaštite. Fenomen praznih prstiju se lako prepoznaje po gubitku čvrstine i elastičnosti tkiva na jagodicama prstiju, što stvara osjećaj kao da je koža nalegla direktno na kost.
Pored toga, prisutni su i ozbiljniji poremećaji kao što su Dupuytrenova kontraktura trećeg i četvrtog prsta, recidivirajući i hronični tendinitis, a u najtežim slučajevima mogu nastati i gangrenozna stanja. Sekretorni poremećaji dodatno komplikuju sliku – neki radnici se suočavaju s pretjerano suhom kožom (hipohidroza), dok drugi pate od pojačanog znojenja šaka (hiperhidroza), što otežava držanje alata i utiče na sigurnost rada.
Zanemareni simptomi i nedostatak preventivnih mjera mogu dovesti do trajnog invaliditeta i značajnog narušavanja životnog standarda. Zato je izuzetno važno u svakom kolektivu osigurati edukaciju radnika o štetnosti dugotrajnog izlaganja vibracijama, kao i omogućiti redovne sistematske preglede, fizičke pauze i korištenje odgovarajuće zaštitne opreme. Poslodavci bi također trebali uvesti rotaciju radnih zadataka kako bi se smanjila dužina izloženosti rizičnim faktorima.
U vremenu kada je sve više poslova automatizirano, a radna efikasnost se mjeri sekundama, briga o zdravlju zaposlenih mora ostati prioritet. Prevencija poremećaja sluha, vida i ravnoteže nije samo pitanje individualnog zdravlja, već i dugoročne produktivnosti i sigurnosti na radu.
