Nafta je poznata čovječanstvu hiljadama godina i može se reći da je oblikovala civilizaciju mnogo prije nego što je postala temelj industrijskog doba. Njeni tragovi u ljudskoj kulturi i privredi prisutni su od najranijih dana, a njen značaj raste sve do današnjeg vremena kada se nalazi u centru globalne ekonomije i politike.
Najranija upotreba nafte
Arheološki dokazi pokazuju da su još u Mesopotamiji, prije više od 5.000 godina, ljudi koristili prirodni asfalt (bitumen), koji je također derivat nafte. On se koristio za:
-
gradnju (vezivno sredstvo u zidovima i putevima),
-
hidroizolaciju čamaca,
-
kao ljepilo u zanatstvu i umjetnosti.
U starom Egiptu, nafta i njezini derivati korišteni su u procesu mumificiranja, dok su neka indijanska plemena u Sjevernoj Americi smatrala da “crno zlato” ima ljekovita svojstva, pa su ga koristili za obloge i masaže. Zanimljivo je da su i Kinezi prije više od 2.000 godina bušili plitke bunare kako bi izvlačili naftu, koju su zatim koristili za grijanje i osvjetljenje.
Početak moderne naftne industrije
Prava industrijska upotreba nafte započela je tek u 19. stoljeću. Prijelomna tačka bila je 1840. godina, kada je Kanađanin Abraham Gesner pronašao način da iz sirove nafte dobija petrolej – gorivo koje je postalo idealno za rasvjetu.
Prve komercijalne bušotine pojavile su se ubrzo nakon toga:
-
1857. godine u Rumuniji,
-
-
u Pensilvaniji (SAD) – kada je Edwin Drake otvorio bušotinu koja se danas smatra početkom moderne naftne industrije.
-
Potražnja za petrolejom naglo je porasla, što je dovelo do razvoja naftne trgovine, rafinerija i prvih cjevovoda. Ubrzo se pokazalo da je nafta mnogo više od izvora svjetlosti – ona je mogla pokretati čitave industrije.
Nafta u 20. stoljeću – energent koji mijenja svijet
Na prijelazu u 20. stoljeće, nafta je dobila novu dimenziju. Automobilizam, razvoj motora sa unutrašnjim sagorijevanjem i poljoprivredna mehanizacija doveli su do ogromne potražnje za benzinom i dizelom.
Tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, nafta je postala ključni strateški resurs. Avioni, tenkovi, brodovi i logistika cijelih armija zavisili su od nje. Postoji i anegdota iz Drugog svjetskog rata: često se govorilo da su saveznici “pobijedili zahvaljujući nafti” jer su imali stabilne izvore snabdijevanja, dok su sile Osovine bile suočene s nestašicom.
Godine 1938. u Saudijskoj Arabiji otkrivena su ogromna nalazišta, a Bliski istok ubrzo je postao najvažniji svjetski centar proizvodnje.
Naftne krize i šokovi
Period nakon Drugog svjetskog rata donio je ekonomski bum. Tokom 1950-ih i 1960-ih nafta je bila relativno jeftina i lako dostupna, a svijet se ubrzano industrijalizirao. Međutim, ovisnost o nafti dovela je i do velikih kriza:
-
1973. – Prvi naftni šok: arapske zemlje, nezadovoljne političkim odnosima sa Zapadom, uvele su embargo i smanjile isporuke. Cijene su skočile četiri puta.
-
1979. – Drugi šok: Iranska revolucija i nestabilnost na tržištu dovele su cijene do rekordnih nivoa.
-
1990. – Treći šok: Zaljevski rat uzrokovao je nove poremećaje i nesigurnost u snabdijevanju.
Ovi događaji pokazali su koliko je svjetska ekonomija ranjiva kada zavisi od jednog energenta.
Nafta u 21. stoljeću
Početkom 2000-ih potražnja je nastavila da raste, posebno zbog ekonomskog uspona Kine i Indije. Godine 2008. cijena nafte dostigla je historijski maksimum – preko 100 dolara po barelu.
Istovremeno, pojavljuju se i novi trendovi:
-
razvoj alternativnih izvora energije (solarne i vjetroelektrane),
-
povećana svijest o klimatskim promjenama,
-
tehnologije poput električnih automobila koje bi mogle smanjiti globalnu zavisnost od nafte.
Danas je nafta i dalje dominantan energent, ali je jasno da dugoročno neće moći zadovoljiti potrebe čovječanstva, budući da je riječ o neobnovljivom resursu.
Anegdota iz bliže prošlosti
Zanimljiv primjer dolazi iz 1970-ih godina. Tokom naftne krize, u nekim evropskim zemljama uvedena je mjera da se nedjeljom zabrani vožnja automobila kako bi se štedjelo gorivo. Ljudi su tada masovno šetali, biciklirali i ponovo otkrivali život bez automobila. Stariji stanovnici i danas se sjećaju tog perioda kao “čudnog, ali zdravog vremena” jer je društvo neočekivano oživjelo ulice za pješake i bicikliste.
Zaključak
Historija nafte je zapravo historija modernog čovječanstva – od drevnih civilizacija koje su koristile bitumen, preko industrijske revolucije i svjetskih ratova, pa sve do današnjih geopolitičkih i ekoloških izazova.
Nafta je oblikovala politiku, privredu i svakodnevni život. Danas, dok svijet traži održive alternative i balans između ekonomskog razvoja i zaštite okoliša, nafta ostaje simbol napretka, ali i podsjetnik da je ovisnost o jednom resursu uvijek rizična.
