Nafta je poznata čovječanstvu hiljadama godina i može se reći da je oblikovala civilizaciju mnogo prije nego što je postala temelj industrijskog doba. Njeni tragovi u ljudskoj kulturi i privredi prisutni su od najranijih dana, a njen značaj raste sve do današnjeg vremena kada se nalazi u centru globalne ekonomije i politike.
Kada razmišljamo o nafti, obično nam prvo padnu na pamet pumpe, bušotine, rafinerije i cijene goriva koje utiču na naš kućni budžet. Međutim, priča o nafti je daleko dublja i složenija – to je priča o ljudskoj kreativnosti, pohlepi, ratovima, ali i o napretku koji je promijenio način života na svim kontinentima.
Najranija upotreba nafte
Arheološki dokazi pokazuju da su još u Mesopotamiji, prije više od 5.000 godina, ljudi koristili prirodni asfalt (bitumen), koji je također derivat nafte. On se koristio za:
- gradnju (vezivno sredstvo u zidovima i putevima),
- hidroizolaciju čamaca,
- kao ljepilo u zanatstvu i umjetnosti.
U starom Egiptu, nafta i njezini derivati korišteni su u procesu mumificiranja, dok su neka indijanska plemena u Sjevernoj Americi smatrala da “crno zlato” ima ljekovita svojstva, pa su ga koristili za obloge i masaže.
Zanimljivo je da su i Kinezi prije više od 2.000 godina bušili plitke bunare kako bi izvlačili naftu, koju su zatim koristili za grijanje i osvjetljenje.
Lično iskustvo iz muzeja: Jednom sam posjetio muzej u Italiji gdje je izložena mala posuda sa ostacima bitumena iz rimskog doba. Objašnjenje kustosa me fasciniralo – Rimljani su ga koristili i kao lijek za rane. Gledajući taj artefakt, shvatio sam koliko je nafta pratila čovjeka kroz epohe, mnogo prije savremenih pumpi i rafinerija.
Početak moderne naftne industrije
Prava industrijska upotreba nafte započela je tek u 19. stoljeću. Prijelomna tačka bila je 1840. godina, kada je Kanađanin Abraham Gesner pronašao način da iz sirove nafte dobija petrolej – gorivo koje je postalo idealno za rasvjetu.
Prve komercijalne bušotine pojavile su se ubrzo nakon toga:
- 1857. godine u Rumuniji,
- 1859. u Pensilvaniji (SAD) – kada je Edwin Drake otvorio bušotinu koja se danas smatra početkom moderne naftne industrije.
Potražnja za petrolejom naglo je porasla, što je dovelo do razvoja naftne trgovine, rafinerija i prvih cjevovoda. Ubrzo se pokazalo da je nafta mnogo više od izvora svjetlosti – ona je mogla pokretati čitave industrije.
Nafta u 20. stoljeću – energent koji mijenja svijet
Na prijelazu u 20. stoljeće, nafta je dobila novu dimenziju. Automobilizam, razvoj motora sa unutrašnjim sagorijevanjem i poljoprivredna mehanizacija doveli su do ogromne potražnje za benzinom i dizelom.
Tokom Prvog i Drugog svjetskog rata, nafta je postala ključni strateški resurs. Avioni, tenkovi, brodovi i logistika cijelih armija zavisili su od nje. Postoji i anegdota iz Drugog svjetskog rata: često se govorilo da su saveznici “pobijedili zahvaljujući nafti” jer su imali stabilne izvore snabdijevanja, dok su sile Osovine bile suočene s nestašicom.
Godine 1938. u Saudijskoj Arabiji otkrivena su ogromna nalazišta, a Bliski istok ubrzo je postao najvažniji svjetski centar proizvodnje.
Moj doživljaj iz posjete Kuvajtu: Tokom putovanja na Bliski istok prije nekoliko godina, imao sam priliku obići mali muzej nafte u Kuvajtu. Vodič je pokazivao fotografije iz 1930-ih kada su prve bušotine otkrivene. Rekao je: “Prije nafte, ovdje su ljudi živjeli od trgovine i ribarstva. Nakon nafte – sve se promijenilo.” Hodajući kroz galeriju, shvatio sam koliko je jedno otkriće promijenilo ne samo Kuvajt, već cijeli svijet.
Naftne krize i šokovi
Period nakon Drugog svjetskog rata donio je ekonomski bum. Tokom 1950-ih i 1960-ih nafta je bila relativno jeftina i lako dostupna, a svijet se ubrzano industrijalizirao. Međutim, ovisnost o nafti dovela je i do velikih kriza:
- 1973. – Prvi naftni šok: arapske zemlje, nezadovoljne političkim odnosima sa Zapadom, uvele su embargo i smanjile isporuke. Cijene su skočile četiri puta.
- 1979. – Drugi šok: Iranska revolucija i nestabilnost na tržištu dovele su cijene do rekordnih nivoa.
- 1990. – Treći šok: Zaljevski rat uzrokovao je nove poremećaje i nesigurnost u snabdijevanju.
Ovi događaji pokazali su koliko je svjetska ekonomija ranjiva kada zavisi od jednog energenta.
Porodična anegdota: Moji roditelji često pričaju o 1970-ima kada je i u Jugoslaviji osjetila posljedice krize. Kažu da su ljudi štedjeli gorivo i vozili manje, a nedjeljom su čak znali ostavljati auta parkirana. Stariji susjed se uvijek šalio: “Nafta nas je tada natjerala da više hodamo i budemo zdraviji.”
Nafta u 21. stoljeću
Početkom 2000-ih potražnja je nastavila da raste, posebno zbog ekonomskog uspona Kine i Indije. Godine 2008. cijena nafte dostigla je historijski maksimum – preko 100 dolara po barelu.
Istovremeno, pojavljuju se i novi trendovi:
- razvoj alternativnih izvora energije (solarne i vjetroelektrane),
- povećana svijest o klimatskim promjenama,
- tehnologije poput električnih automobila koje bi mogle smanjiti globalnu zavisnost od nafte.
Danas je nafta i dalje dominantan energent, ali je jasno da dugoročno neće moći zadovoljiti potrebe čovječanstva, budući da je riječ o neobnovljivom resursu.
Nafta i svakodnevni život
Većina nas naftu povezuje samo s gorivom, ali ona se krije u mnogo više proizvoda nego što mislimo. Plastika, gume, kozmetika, lijekovi, pa čak i odjeća – sve to može sadržavati derivate nafte.
Malo lično iznenađenje: Tokom jedne radionice o održivom razvoju, učitelj nam je pokazao svakodnevne predmete – četkicu za zube, bočicu šampona i plastičnu flašu. Pitao nas je: “Šta im je zajedničko?” Svi smo zbunjeno šutjeli, a on je rekao: “Nafta.” Tada sam shvatio da je nafta prisutna u mnogo više aspekata mog života nego što sam mislio.
Ekološki izazovi
Nafta je donijela napredak, ali i ozbiljne ekološke izazove:
- Zagađenje vazduha – sagorijevanje fosilnih goriva oslobađa CO₂ i druge gasove staklene bašte.
- Zagađenje mora i okeana – havarije tankera i bušotina često izazivaju ekološke katastrofe.
- Klimatske promjene – globalno zagrijavanje povezano je upravo sa prekomjernom upotrebom fosilnih goriva.
Zbog toga se sve više ulaže u obnovljive izvore i tehnologije koje bi smanjile zavisnost od nafte.
Moje iskustvo iz Dalmacije: Tokom ljetovanja na Jadranu, jednom sam vidio mrlju od goriva blizu obale. Nije bila velika, ali miris nafte je bio snažan i neugodan. Taj prizor me podsjetio koliko i mala količina može narušiti prirodnu ljepotu mora.
Anegdota iz bliže prošlosti
Zanimljiv primjer dolazi iz 1970-ih godina. Tokom naftne krize, u nekim evropskim zemljama uvedena je mjera da se nedjeljom zabrani vožnja automobila kako bi se štedjelo gorivo. Ljudi su tada masovno šetali, biciklirali i ponovo otkrivali život bez automobila. Stariji stanovnici i danas se sjećaju tog perioda kao “čudnog, ali zdravog vremena” jer je društvo neočekivano oživjelo ulice za pješake i bicikliste.
Zaključak
Historija nafte je zapravo historija modernog čovječanstva – od drevnih civilizacija koje su koristile bitumen, preko industrijske revolucije i svjetskih ratova, pa sve do današnjih geopolitičkih i ekoloških izazova.
Nafta je oblikovala politiku, privredu i svakodnevni život. Danas, dok svijet traži održive alternative i balans između ekonomskog razvoja i zaštite okoliša, nafta ostaje simbol napretka, ali i podsjetnik da je ovisnost o jednom resursu uvijek rizična.
U budućnosti, možda ćemo više koristiti solarnu, vjetro ili hidroenergiju, ali jedno je sigurno – bez nafte, današnji svijet nikada ne bi izgledao ovako kako izgleda.
