Medicinske mjere zaštite – profesionalna orijentacija, selekcija i zdravstvena sigurnost na radu

Profesionalna orijentacija je usmjeravanje ljudi na određene grupe poslova ili zanimanja koje bi odgovarale njihovim sposobnostima, spretnoćama i interesovanju. To je pomoć kandidatu da odabere onu vrstu stručnog osposobljavanja koja će mu omogućiti da koristeći svoje potencijale, zadovolji zahtjeve željenog zanimanja. Primjenjuje se obično pri upisu u stručne škole.

Profesionalna selekcija je postupak pri kome se za jedno radno mjesto, između više kandidata, bira onaj ili oni čije sposobnosti optimalno odgovaraju zahtjevima tog radnog mjesta. Profesionalna selekcija odgovara pojmu prethodni pregled koji bi trebalo da se obavlja pri zapošljavanju na bilo koje radno mjesto. Kontraindikacije za rad sa određenim štetnostima Izvjesna stanja i oboljenja onemogućavaju bavljenje nekim poslom te predstavljaju kontraindikaciju za zapošljavanje na određenim radnim mjestima.

PREVENTIVNI ZDRAVSTVENI PREGLEDI RADNIKA

Prethodni pregledi su pregledi koji se obavljaju prilikom zapošljavanja na određeno radno mjesto. Ovim pregledom se utvrđuje da li je zdravstveno stanje kandidata u skladu sa zahtjevima radnog mjesta radi kojeg se pregled vrši. Preduvjet je dobro poznavanje radnog mjesta. Prethodni pregledi su zakonski obavezni za sve radnike koji rade na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada.

Periodični pregledi su pregledi kojima se ispituje zdravstveno stanje radnika i daje mišljenje o tome da li je radnik sposoban da nastavi rad na istom radnom mjestu ili ne.

Vanredni pregledi vrše se kada nastanu posebne okolnosti koje zahtijevaju uvid u zdravstveno stanje kolektiva, jedne grupe ili rjeđe pojedinca. Oni su po pravilu ciljani u sljedećim situacijama: Pojava većeg broja slučajeva poremećaja zdravstvenog stanja sa istim ili sličnim simptomima, pri uvođenju novih tehnologija ili sirovina, u slučaju povećanog izostajanja sa posla ili broja povreda na radu.

Kontrolni pregledi imaju za cilj da se utvrdi efekat primijenjenih tehničkih i medicinskih mjera zaštite. Ovdje spadaju i pregledi koji se obavljaju prije upućivanja radnika na kolektivni preventivni oporavak i nakon povratka sa oporavka.

Sistematski pregledi imaju za cilj praćenje zdravstvenog stanja pojedinih grupa i kategorija radnika koje su homogene po nekom obilježju, a koje nisu obuhvaćene preventivnim zdravstvenim pregledima.

RADNA MJESTA SA POVEĆANIM RIZIKOM

Radna mjesta na kojima se javljaju štetnosti izvan dozvoljenih granica, proglašavaju se radnim mjestima sa posebnim uslovima rada. Na takvim radnim mjestima poremećena je ergonomska ravnoteža i radnik ne može da odgovori na zahtjeve rada i radne sredine. Funkcionalna sposobnost i zdravstveno stanje radnika na takvim radnim mjestima se remeti i rad može da bude razlog za bolest. Posebni uslovi rada mogu se podijeliti po tri osnova.

Po osnovu posebnih bioloških zahtjeva – zahtijevaju da radnik ima posebne biološke kvalitete da bi mogao da obavlja posao bez štete po zdravlje: zahtjevi za posebnim funkcijama organa i sistema, zahtjevi za određenim starosnim granicama, zahtjevi za određenim spolom.

Po osnovu povećanog rizika – to su uslovi koji povećavaju rizik za nastanak povreda na radu – čiji nastanak zavisi od načina rada, materijala i alata kojim se rukuje, a ne zavisi od vremena koje radnik provodi u rizičnim uslovima (povreda se može očekivati i na početku rada). Profesionalnih bolesti – postoji lista ovih bolesti sa tačno navedenim uslovima rada kojima radnik mora da bude izložen da bi se te bolesti mogle smatrati profesionalnim.

Po osnovu specifičnih zahtjeva rada ili njihovih kombinacija – takvi su poslovi letačkog osoblja, rad na visini, rad sa oružjem, i slično.

MJERE ZAŠTITE NA RADNIM MJESTIMA SA POVEĆANIM RIZIKOM

Obavezne mjere: redovna periodična kontrola utvrđenih posebnih uslova na radu (opterećenja, štetnosti i dr.), prethodni pregledi – svih osoba koje se zapošljavaju na radna mjesta sa posebnim uslovima rada, periodični pregledi – svih zaposlenih na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada.

Fakultativne mjere: racionalizacija režima rada i odmora – razne kombinacije dužine vremena rada i odmora, skraćenje radnog vremena – tamo gdje se štetno djelovanje kumulira tokom rada, a organizam se ne oporavlja do sljedećeg radnog dana. Beneficirani radni staž – daje se u sljedećim situacijama: kada posebni uslovi izazivaju negativne efekte po zdravlje tek poslije dužeg vremenskog perioda, za poslove koji zahtijevaju očuvane funkcije organizma koje se sa starenjem normalno smanjuju. Rekreacioni tretmani – za vrijeme radnog vremena i u banjsko-rekreativnim centrima. Uvođenje zaštitnog obroka – služi za nadoknadu materija i energije koje su u organizmu deficitarne usljed djelovanja posebnih uslova rada.

ZDRAVSTVENO PROSVJEĆIVANJE I EDUKACIJA

Ako postoji rizik na radnom mjestu, radnici moraju biti obaviješteni o tome, kao i o načinu zaštite. Cilj edukacije je da se radnici aktivno odnose prema očuvanju i unapređenju zdravlja. Obuka iz oblasti bezbjednosti i unapređenja zdravlja treba da bude i sastavni dio edukacije za određeno zanimanje.

MEDICINSKA I PROFESIONALNA REHABILITACIJA

Medicinska rehabilitacija je vraćanje oboljelog u njegovu punu fizičku, psihičku, emocionalnu, socijalnu, profesionalnu i ekonomsku aktivnost i sposobnost za rad. Ona obuhvata sve postupke liječenja od nastanka oboljenja ili povrede do konačnog ishoda.

Profesionalna rehabilitacija najčešće predstavlja nastavak medicinske rehabilitacije i usmjerena je na vraćanje radnika na ranije radno mjesto, a ako to nije moguće putem prekvalifikacije osposobljavanje istog za posao koji odgovara njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti.