Kada počnemo s fizičkom aktivnošću – bilo da je to trčanje, penjanje stepenicama ili naporan trening – naše tijelo odmah počinje reagovati. Jedan od najvažnijih sistema koji se aktivira u tom trenutku je kardiovaskularni sistem, odnosno srce i krvni sudovi.
Prve reakcije tijela
U trenutku kada mišići krenu raditi, u njima se nakupljaju različite hemijske supstance – poput mliječne kiseline. Ove tvari šalju signale mozgu, tačnije dijelu koji se zove produžena moždina, kako bi pokrenuo prilagođavanje rada srca i krvnih sudova.
Vrlo brzo se uključuju i tzv. proprioceptori – receptori koji javljaju promjene u položaju i napetosti mišića. Nakon 30-ak sekundi, aktiviraju se i drugi receptori koji detektuju promjene u pritisku i sastavu krvi – na primjer pad pH vrijednosti.
Sve ove informacije zajedno pomažu tijelu da se brže i efikasnije prilagodi povećanom fizičkom zahtjevu.
Šta se dešava sa srcem i cirkulacijom?
U stanju mirovanja, srce u minuti ispumpa oko 5 litara krvi – što je otprilike ukupna količina krvi u tijelu. Ali tokom fizičkog napora, potrebe za kiseonikom rastu, pa se i minutni volumen srca povećava, ponekad i 5-6 puta.
Kod osoba koje nisu trenirane, ovo povećanje se postiže najviše kroz ubrzanje srčane frekvencije – broj otkucaja u minuti. Prvo se smanjuje djelovanje parasimpatičkog sistema (koji inače usporava srce), a zatim se aktivira simpatički sistem – poznat i po “bori se ili bježi” odgovoru – koji ubrzava rad srca i podiže pritisak.
Kako se povezuje broj otkucaja i intenzitet rada?
Kod većine ljudi, kako se pojačava intenzitet aktivnosti, broj otkucaja srca raste prilično linearno – barem do oko 80% maksimalnog kapaciteta. To znači da se broj otkucaja može koristiti kao pokazatelj koliko je neko fizički opterećen.
Zanimljivo je da broj otkucaja ne zavisi samo od fizičkog napora, već i od:
-
vrste aktivnosti (dinamička ili statička),
-
emocionalnog stanja,
-
tjelesne temperature,
-
doba dana.
Kod statičkog napora (kad držimo mišiće napetim, ali se ne krećemo mnogo), puls brzo skoči, ali ne raste ravnomjerno kao kod dinamičkih aktivnosti poput trčanja ili vožnje bicikla.
Koliko srce može da izdrži?
Iako se često govori o “snazi” srca, najvažniji faktor tokom napora je zapravo količina krvi koja dolazi u srce. Kada radimo, krv iz mišića brže teče nazad prema srcu, povećavajući tzv. venski priliv. Srce tada, putem tzv. Starlingovog mehanizma, reaguje tako što jače pumpa krv.
Ali tu postoji granica. Ako je srčani mišić oslabljen (npr. kod osoba sa srčanom insuficijencijom), tada srce ne može obraditi svu dodatnu krv, što ograničava fizičku sposobnost.
Maksimalni broj otkucaja i starost
Postoji pravilo koje kaže da je maksimalna frekvencija srca približno:
220 minus broj godina.
Tako, osoba od 20 godina može doseći i do 200 otkucaja u minuti, dok osoba od 60 godina može očekivati maksimalno oko 160. Osim starosti, i nivo kondicije ima veliki utjecaj – trenirane osobe efikasnije koriste svoje srce i sporije dižu puls.
Zaključak
Kardiovaskularni sistem igra ključnu ulogu u tome kako se naše tijelo nosi s fizičkim naporom. Srce i krvni sudovi zajedno rade na tome da mišići dobiju dovoljno kiseonika, a otpadne materije budu uklonjene što brže.
Razumijevanje ovih procesa nije važno samo za sportiste i trenere, već i za svakoga ko želi poboljšati svoje zdravlje, planirati trening ili jednostavno bolje razumjeti kako njegovo tijelo funkcioniše.
