Margarin i maslac su namirnice koje su desetljećima dijelile nutricioniste, ljekare i potrošače. Dok je margarin svojevremeno proglašavan “zdravijom” alternativom zbog nižeg sadržaja zasićenih masti, maslac je dugo nosio etiketu nezdravog proizvoda koji “zapušava arterije”. Međutim, s vremenom se pokazalo da ni jedna ni druga tvrdnja nije u potpunosti tačna – stvarnost je mnogo nijansiranija i zahtijeva širi pogled na prehranu i zdravlje.
Kako nastaje margarin?
Margarin se pravi od biljnih ulja, najčešće sojinog, suncokretovog, palminog ili kokosovog. Da bi se dobila čvrsta konzistencija slična maslacu, ulja prolaze kroz industrijske procese rafinacije i hidrogenizacije. Upravo tu može nastati problem: hidrogenizacija nekada stvara trans masne kiseline, koje su poznate po tome da povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, podižući “loš” LDL holesterol i smanjujući “dobar” HDL.
Ipak, posljednjih decenija tehnologija je znatno napredovala. Većina proizvođača danas proizvodi margarine s minimalnim ili nultim udjelom trans masti, često obogaćene vitaminima A i D. Na policama trgovina možemo pronaći čak i “light” verzije margarina sa smanjenim sadržajem masti, koje su popularne među osobama koje paze na unos kalorija.
Savjet: uvijek čitajte deklaraciju – ako vidite oznake “0 g trans masti” ili “bez hidrogenizovanih ulja”, to je svakako bolji izbor.
Maslac – prirodniji, ali kaloričniji
Maslac se dobija mućenjem vrhnja, dakle potpuno prirodnim procesom. Njegov sastav je bogat zasićenim mastima (oko 50–60%), ali i vitaminima topljivim u mastima – A, D, E i K2. Ovi nutrijenti imaju važnu ulogu u jačanju imuniteta, zdravlju kostiju i radu srca.
Novija istraživanja pokazuju da maslac, konzumiran u umjerenim količinama, ne mora biti glavni krivac za bolesti srca, kako se ranije mislilo. Naprotiv, u nekim tradicionalnim kuhinjama (npr. skandinavskoj i francuskoj) maslac se koristi svakodnevno, a stopa oboljenja od srca nije uvijek viša od globalnog prosjeka.
Jedan zanimljiv primjer dolazi iz Francuske – tzv. “francuski paradoks”. Uprkos tome što Francuzi konzumiraju više maslaca, sira i drugih masnih proizvoda, stopa kardiovaskularnih bolesti je relativno niska. Naučnici pretpostavljaju da je to rezultat kombinacije: umjerene porcije, mnogo povrća, crnog vina bogatog antioksidansima i aktivnog načina života.
Lična anegdota
Sjećam se kako je moja baka uvijek tvrdila da “nema dobrog kolača bez pravog maslaca”. Jednom prilikom, u želji da napravim lakšu verziju njenih poznatih vanilica, zamijenio sam maslac margarinom. Kolači su izgledali isto, ali ukus je bio drugačiji – baka je odmah primijetila i rekla: “Ovo ti je više za sendvič nego za kolač!” 😊 Od tada sam shvatio da oba proizvoda imaju svoje mjesto – margarin je praktičniji za mazanje i kuhanje na brzinu, dok maslac daje posebnu aromu i teksturu slasticama.
Šta kažu nutricionisti?
Stručnjaci se danas slažu da ni margarin ni maslac ne treba demonizirati. Oba proizvoda mogu imati svoje mjesto u ishrani, ali ključ je u umjerenosti i kvalitetu.
👉 Margarin može biti dobar izbor za osobe koje žele smanjiti unos zasićenih masti, pod uslovom da se bira proizvod bez trans masti.
👉 Maslac je bolji izbor ako preferirate prirodne namirnice i koristite ga u manjim količinama, posebno u kuhanju ili pečenju kolača.
Zdravije alternative
Ako želite još bolje opcije za svakodnevnu upotrebu, evo nekoliko zdravijih masnoća:
-
Ekstra djevičansko maslinovo ulje – bogato mononezasićenim mastima i antioksidansima, idealno za salate i lagano kuhanje.
-
Laneno, orahovo i bundevino ulje – odličan izvor omega-3 masnih kiselina, ali se koriste samo hladna (ne za prženje).
-
Kokosovo ulje – otporno na visoke temperature, često korišteno u modernoj kuhinji, iako ga treba koristiti umjereno zbog visokog udjela zasićenih masti.
-
Ghee (pročišćeni maslac) – stabilan na visokim temperaturama, popularan u indijskoj kuhinji, a ujedno lakši za probavu jer ne sadrži mliječne proteine i laktozu.
Na šta obratiti pažnju?
-
Uvijek čitajte deklaracije i birajte proizvode sa što manje aditiva.
-
Ne pretjerujte – bilo da je u pitanju margarin, maslac ili ulje, 1–2 kašike dnevno su sasvim dovoljne za prosječnu osobu.
-
Kombinujte različite izvore masti za bolji nutritivni balans.
-
Pazite na način pripreme hrane – prženje na visokoj temperaturi uvijek povećava rizik od štetnih spojeva.
Zaključak
Margarin i maslac nisu “neprijatelji”, već namirnice koje imaju svoje mjesto u kuhinji. Ako volite tradicionalni okus i prirodne sastojke, maslac je vaš izbor. Ako želite lakšu i često jeftiniju alternativu, margarin može biti praktičan. Ali pravi ključ zdravlja nije u tome da izaberete jednu ili drugu opciju, već da pazite na cjelokupnu ishranu, redovnu fizičku aktivnost, kvalitetan san i smanjenje stresa.
Na kraju, kako bi rekla moja baka: “Nije problem u kašici maslaca, već u tome koliko puta posegneš za njom.”
