Prvi put sam osjetio ultrazvuk sasvim slučajno. Radio sam pored uređaja za čišćenje sitnih metalnih dijelova i odjednom mi se javio čudan osjećaj u glavi – kao da mi neko „grebe“ unutrašnjost uha ili stvara lagani pritisak iznutra. Bio je to neobičan trenutak, jer sam do tada ultrazvuk smatrao potpuno „nečujnim“ i bezopasnim. Taj doživljaj me potaknuo da istražim šta zapravo stoji iza tih nevidljivih tonova, kako djeluju na tijelo i zašto ih ne smijemo olako shvatiti.
Šta je ultrazvuk i zašto ga zovemo nevidljivim tonom?
Ultrazvuk su zvučni talasi čija je frekvencija iznad granice ljudskog sluha, dakle iznad 20 kHz. Naši uši ih ne registruju, ali naše tijelo ih i te kako može osjetiti. To je pomalo varljivo, jer dok ne čujemo opasnost, ona ipak može djelovati na nas.
Ultrazvuk ima ogroman značaj u medicini – koristi se u dijagnostici (npr. ultrazvuk srca, abdomena, trudnoće), u industriji (za čišćenje, zavarivanje i detekciju pukotina u materijalima), pa čak i u vojsci. Ali isto tako, pri visokim intenzitetima može imati i negativne posljedice.
Posljedice ultrazvuka na čovjeka
-
Visoki intenziteti (iznad 140 dB)
Mogu izazvati osjećaj toplote, pritisak u glavi i potencijalna oštećenja unutrašnjeg uha. -
Dugotrajna izloženost nižim frekvencijama
Rezultira glavoboljama, mučninom, gubitkom ravnoteže i osjećajem umora. -
Termalni efekti (iznad 155 dB)
Kod ekstremnih slučajeva mogu se pojaviti čak i opekotine tkiva.
Moj savjet iz prakse: Kada sam radio blizu vibracijskih sondi, naučio sam da je i samo pola metra udaljenosti pravi spas. Nosim izolacijske rukavice i pokušavam se što više odmaknuti, jer svaka mala barijera pravi veliku razliku.
Infrazvuk – zvuk ispod granice sluha
Za razliku od ultrazvuka, infrazvuk se odnosi na frekvencije ispod 16–20 Hz. Njega ne čujemo, ali ga tijelo osjeti kao pritisak, vibraciju ili nelagodu. Infrazvuk nastaje prirodno (npr. pri zemljotresima, erupcijama vulkana, pa čak i pri udaru talasa o obalu), ali i vještački (rad turbina, ventilatora, velikih mašina).
Mogući utjecaji na zdravlje:
-
Tlak u ušima, šum (tinitus), osjećaj umora i nesanica.
-
Poremećaji ravnoteže i vrtoglavica.
-
Neke studije ukazuju na mogući utjecaj na moždane talase, posebno frekvencije oko 8 Hz.
Mini-priručnik za prepoznavanje simptoma
-
Vrti ti se u glavi? → Provjeri da li si blizu mašina koje rade ispod 20 Hz.
-
Ne spavaš dobro? → Moguće da u blizini ima turbina ili ventilacionih sistema.
-
Osjećaš pritisak u ušima? → Možda je uzrok konstrukcijski prijenos infrazvuka kroz zidove i podove.
Kako se zaštititi?
Tehničke mjere
-
Automatska ili daljinska kontrola uređaja – da čovjek ne mora biti stalno izložen.
-
Izolacija prostora – gumeni ekrani, akustične barijere i materijali koji apsorbuju vibracije.
-
Redovan servis mašina – jer neispravni uređaji često proizvode opasne nivoe ultrazvuka i infrazvuka.
Lična zaštita
-
Gumene rukavice s postavom kod ultrazvučnih tekućina.
-
Antifoni (zaštitne slušalice) i kacige kada je riječ o prijenosu zvuka kroz zrak i konstrukcije.
Medicinski nadzor
-
Redovni pregledi sluha, nervnog i kardiovaskularnog sistema.
-
Osobe koje već imaju poremećaje sluha ili ravnoteže ne bi trebale raditi na poslovima sa povećanim rizikom.
Regulativa i preporuke
-
Ultrazvuk – za javnost se preporučuju granice od 70–100 dB. Iznad 120 dB već postaje rizično.
-
Infrazvuk – u nekim propisima granica je 105–110 dB, zavisno od oktavnog pojasa.
Važno je napomenuti da regulative nisu uvijek iste u svim državama, pa je korisno provjeriti lokalne standarde zaštite na radu.
Anegdota za kraj
Jednom prilikom, kada sam tek počeo raditi sa ultrazvučnim uređajem za čišćenje, mislio sam da je dovoljno da samo „ne gledam direktno u mašinu“. Nakon nekoliko sati počela me boljeti glava i osjećao sam kao da sam cijeli dan proveo u bučnom noćnom klubu – iako je oko mene bio potpuni mir. Tek kasnije sam shvatio da sam bio izložen ultrazvučnim vibracijama, i to me naučilo lekciji: najopasnije stvari ponekad nisu one koje čujemo, nego upravo one koje ostaju nečujne.
Zaključak – prvi korak je svijest
Ultrazvuk i infrazvuk zaista mogu utjecati na naše zdravlje. Nisu uvijek opasni, jer u kontrolisanim uslovima imaju ogroman značaj u medicini, industriji i svakodnevnom životu. Ali ako zanemarimo zaštitu, mogu izazvati ozbiljne posljedice.
Tvoj prvi korak je da budeš svjestan da „nevidljivi tonovi“ postoje, a drugi da koristiš zaštitu – od izolacije i opreme do redovnih ljekarskih pregleda. Na kraju, mala promjena u navikama može napraviti veliku razliku u kvalitetu života i zdravlja.
