Električna i magnetna polja prate nas svakodnevno – od prirodnih izvora poput Zemljinog magnetizma, pa sve do uređaja i instalacija koje koristimo u kući i na poslu. Iako ih često ne primjećujemo, ona mogu imati različite efekte na ljudski organizam, a razumijevanje tih efekata postaje sve važnije kako tehnologija napreduje i naš svakodnevni život postaje sve više okružen elektromagnetnim izvorima.
Kada malo bolje razmislimo, naš život je gotovo nezamisliv bez tih polja: od električne energije koja pokreće našu rasvjetu i kućanske aparate, do interneta, mobilnih telefona, pa čak i medicinske opreme koja spašava živote. No, istovremeno, upravo zato što ih ne vidimo i često zaboravljamo da postoje, lako je potcijeniti njihov uticaj.
Osnovne karakteristike polja
Električno polje stvara se oko naelektrisanih čestica koje miruju, dok se magnetno polje javlja kada se te čestice kreću, odnosno kada protiče električna struja. Na primjer, oko obične baterije stvara se statičko električno polje, dok oko provodnika kroz koji prolazi struja nastaje i magnetno polje.
Polja mogu biti:
- Statička (stalna) – javljaju se oko stalnih magneta ili provodnika sa jednosmjernom strujom.
- Promjenjiva (naizmjenična) – nastaju kod izmjenične struje i u industrijskim procesima, što ih čini mnogo češćim u našoj svakodnevici.
Neke od osnovnih mjernih veličina su:
- Jačina električnog polja (izražava se u voltima po metru – V/m).
- Jačina magnetnog polja (amperi po metru – A/m).
- Magnetna indukcija (tesla – T).
Zemlja sama prirodno stvara i električno i magnetno polje – električno zbog razlike naelektrisanja između tla i atmosfere, a magnetno zahvaljujući složenim procesima u njenoj unutrašnjosti. Ovo magnetno polje, poznato i kao geomagnetno polje, štiti našu planetu od kosmičkog zračenja i solarnih vjetrova, što ga čini neophodnim za život. Kada ne bi bilo tog „nevidljivog štita“, Zemljina površina bila bi izložena opasnom zračenju, slično kao što je slučaj na Marsu.
Izvori elektromagnetnih polja u svakodnevici
U savremenom životu susrećemo se sa mnoštvom izvora elektromagnetnih polja:
- Kućanski aparati – frižideri, mikrovalne pećnice, usisivači, fenovi za kosu, električne četkice za zube.
- Električne instalacije – skrivene u zidovima, a opet stalno prisutne.
- Industrijske mašine i zavarivački uređaji – posebno u fabrikama i radionicama.
- Medicinska oprema – poput aparata za magnetnu rezonancu (MRI).
- Energetska postrojenja i trafostanice – izvori vrlo jakih polja.
- Mobilni telefoni, Wi-Fi ruteri i bežične mreže – stalni, iako slabiji izvori zračenja.
Posebno su izložene grupe radnika u zanimanjima kao što su električari, zavarivači i zaposleni u elektranama. Oni se često nalaze u zonama gdje su polja jača nego u uobičajenim kućnim uslovima.
Lična iskustva iz svakodnevnog života
Sjećam se jedne situacije kada sam u stanu pokušavao popraviti stari produžni kabl. Čim sam dotakao metalni dio dok je kabl bio pod naponom, osjetio sam kratko peckanje u prstima. Nije to bio jak udar, ali dovoljan da mi stavi do znanja koliko treba biti oprezan. Kasnije sam saznao da se to dešava zbog malih curenja struje kroz izolaciju, koja mogu izazvati električna polja oko kabela.
Još jedan zanimljiv trenutak doživio sam kada sam stajao ispod dalekovoda u selu kod rodbine. Bio je vlažan dan, a kosa mi se doslovno počela dizati. Osjećao sam lagano “škakljanje” po glavi i rukama. Tada sam shvatio ono što sam do tada čitao samo u knjigama – da naša tijela zaista mogu osjetiti prisustvo jakih električnih polja.
Biološko djelovanje i efekti
Djelovanje električnih i magnetnih polja zavisi od njihove jačine i trajanja izloženosti.
- Promjenjiva električna polja mogu izazvati pojavu napona i struja unutar tijela. Ljudi ponekad osjećaju lagano peckanje na koži ili da im se kosa “naelektrisala”.
- Magnetna polja mogu izazvati tzv. vrtložne struje u organizmu. Kod jačih polja to može uticati na nervni sistem, izazvati vidne senzacije (tzv. fosfeni – bljeskovi svjetlosti u očima) ili poremetiti srčani ritam.
- Statička polja nisu potpuno bezopasna – pri kretanju kroz njih mogu nastati električne struje u tijelu, a mogu ometati i rad medicinskih uređaja poput pejsmejkera.
Nije rijetkost da radnici koji svakodnevno rukuju jakim električnim instalacijama osjete kratko peckanje ili čak mali električni udar pri dodiru s neuzemljenim predmetom. Jedan električar iz Sarajeva, kojeg sam lično upoznao, šalio se da je “po peckanju znao kad mu rukavice više nisu ispravne” – što govori o tome koliko je ovo iskustvo česta pojava u praksi.
Također, jedan prijatelj koji radi kao zavarivač pričao mi je da nakon dugih smjena zna osjetiti bljeskove svjetlosti pred očima, iako je koristio zaštitnu masku. Kasnije je objasnio da to nije od same svjetlosti luka, već od djelovanja jakih magnetnih polja koja prate zavarivanje.
Naučna istraživanja i nepoznanice
Istraživanja o dugoročnim posljedicama elektromagnetnih polja još uvijek traju. Naučnici istražuju:
- Uticaj na hormone poput melatonina, koji ima važnu ulogu u zaštiti ćelija i regulaciji sna.
- Uticaj na nervni sistem, koncentraciju i kvalitet spavanja.
- Potencijalnu povezanost sa hroničnim oboljenjima – iako do sada nema jasnih dokaza o direktnoj vezi sa karcinomom, istraživanja se nastavljaju.
Postoje hipoteze da dugotrajna izloženost može imati vezu sa određenim oboljenjima, ali trenutno ne postoje konačni i naučno potvrđeni dokazi. Zbog toga Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i brojne nacionalne agencije stalno prate nova istraživanja i prilagođavaju preporuke i sigurnosne granice.
Lično, primijetio sam da kada dugo koristim laptop u krilu, osjećam neku vrstu topline i umora u nogama, što vjerovatno dolazi od kombinacije toplote i elektromagnetnog polja. Nije to ništa opasno, ali dovoljno da me natjera da laptop stavim na sto umjesto na noge.
Mjere zaštite i preporuke
Kako bi se smanjila izloženost elektromagnetnim poljima, preporučuje se:
- Ograničiti vrijeme provedeno u blizini jakih izvora zračenja.
- Održavati bezbjednu udaljenost od uređaja i instalacija.
- Koristiti zaštitne barijere, ekrane ili izolaciju gdje je to moguće.
- Redovno provjeravati ispravnost električne opreme.
- Izbjegavati nepotrebno izlaganje – npr. ne držati mobitel pod jastukom tokom spavanja.
Za radnike koji su svakodnevno izloženi, postoje zakonski propisane granice i standardi koji štite njihovo zdravlje. U Evropskoj uniji i brojnim drugim državama postoje strogi propisi o maksimalnim dozvoljenim vrijednostima izloženosti.
Jedan moj poznanik koji radi u trafostanici pričao mi je da redovno prolazi obuku o sigurnosti i da su im čak pokazivali specijalne uređaje koji mjere jačinu polja. Kaže da mu je to ulilo dodatno povjerenje jer zna da postoje jasne granice koje se poštuju.
Zaključak
Električna i magnetna polja su neizbježni dio modernog života. Ona nam omogućavaju da koristimo tehnologiju bez koje danas ne možemo zamisliti svakodnevnicu – od rasvjete i interneta, do medicinske dijagnostike i transporta.
Ipak, važno je znati da, iako ih ne vidimo i uglavnom ne osjećamo, ona mogu imati uticaj na ljudski organizam. Upravo zato je neophodno pridržavati se preporuka i zaštitnih mjera, a posebno obratiti pažnju u zanimanjima gdje je izloženost svakodnevna i intenzivna.
Svjesnost o postojanju ovih polja i njihovom djelovanju prvi je korak ka sigurnijem i zdravijem korištenju tehnologije u našim životima.
A ako ništa drugo, iskustva poput onog kada mi se kosa podigla ispod dalekovoda ili kada sam osjetio peckanje na prstima, stalno me podsjećaju na to da živimo u svijetu koji je prepun nevidljivih sila – i da ih je bolje poštovati nego ignorisati.
