Radiofrekventno (RF) zračenje je oblik elektromagnetnog zračenja čija frekvencija obuhvata širok spektar – od 100 kHz do čak 300 GHz. U ovaj raspon spadaju i mikrotalasi, koje svakodnevno koristimo u kuhinji, kao i talasi mobilne telefonije, Wi-Fi mreža, televizije i radara. Za razliku od jonizujućeg zračenja, poput X-zraka ili gama zraka, RF zračenje nema dovoljno energije da „razbije“ DNK ili direktno izazove mutacije u ćelijama. Međutim, to ne znači da je potpuno bezopasno – dugotrajna ili intenzivna izloženost može imati posljedice, posebno ako se ne pridržavamo mjera zaštite.
Glavni izvori radiofrekventnog zračenja
Prirodni izvori RF talasa su Sunce i sama Zemlja, ali u svakodnevnom životu najveći značaj imaju vještački izvori, među kojima su:
-
Mobilni telefoni i bazne stanice – gotovo svi smo svakodnevno izloženi njihovom zračenju.
-
Radio i TV predajnici – uređaji visokih snaga koji pokrivaju široka područja.
-
Wi-Fi ruteri i bežični uređaji – nezaobilazni u modernim domovima i kancelarijama.
-
Mikrotalasne peći – najpoznatiji kućni izvor mikrotalasnog zračenja.
-
Industrijska i vojna oprema – radari, komunikacioni sistemi i grijna industrijska postrojenja.
Jedan zanimljiv podatak je da većina ljudi, iako svakodnevno koristi mobilni telefon, često zaboravlja da najveći izvor RF zračenja nije sama bazna stanica, već upravo uređaj koji držimo uz glavu.
Kako RF zračenje djeluje na tijelo?
Kada organizam apsorbuje RF talase, dio energije pretvara se u toplotu. Ovo se naziva termički efekat.
-
Ako je izloženost mala, tijelo lako reguliše nastalu toplotu i nema posljedica.
-
Ako je izloženost jaka, može doći do pregrijavanja tkiva i oštećenja osjetljivih organa.
Najpoznatiji primjeri:
-
Očne leće (sočiva) – zbog slabog hlađenja mogu biti osjetljive na duže izlaganje jakim poljima, što u ekstremnim slučajevima može dovesti do katarakte.
-
Reproduktivni organi – pretjerano zagrijavanje može privremeno uticati na plodnost kod muškaraca.
-
Koža – pri vrlo jakom zračenju mogu nastati opekotine.
Pored termičkih, istražuju se i netermički efekti, koji nastaju pri niskim nivoima izloženosti. Oni uključuju:
-
glavobolje,
-
nesanicu,
-
umor i pad koncentracije,
-
razdražljivost ili osjećaj nervoze.
Nauka još uvijek nema konačne odgovore da li su ovi simptomi direktna posljedica RF zračenja ili kombinacija više faktora – stresa, dugog boravka pred ekranima i poremećenih životnih navika. Ipak, istraživanja se nastavljaju, jer je tema od globalnog značaja.
Naučna istraživanja i sigurnosni standardi
Brojne međunarodne organizacije, poput Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Međunarodne komisije za zaštitu od nejonizujućeg zračenja (ICNIRP), postavile su standarde izloženosti koji definišu maksimalne sigurne granice.
Na primjer, za obične građane ograničenja su postavljena tako da su desetine puta manja od nivoa na kojima bi moglo doći do zagrijavanja tkiva. Za radnike koji rade sa jakim izvorima, postoje stroge zakonske regulative, kao i obavezni zdravstveni pregledi.
Zaštita i mjere opreza
Preventivne mjere su jednostavne i lako primjenjive:
-
Ne držati mobilni telefon stalno uz tijelo – torbica ili sto su bolja opcija.
-
Koristiti slušalice ili speaker opciju prilikom dugih razgovora.
-
Ne stajati tik ispred mikrotalasne peći dok radi.
-
Izbjegavati duže boravke pored jakih predajnika i radara.
-
Radnici u industriji trebaju koristiti zaštitne barijere i opremu.
Jedna anegdota iz prakse: poznajem profesora elektrotehnike koji je studentima često demonstrirao uticaj mikrotalasnog zračenja tako što bi ostavio otvoren mobilni telefon pored detektora polja. Uređaj bi odmah registrirao zračenje tokom poziva. „Telefon ti je mali radio-odašiljač – zato ga pametno koristi“, znao je reći. Njegov savjet je bio jednostavan, ali je ostavljao jak utisak na studente.
Zaključak
Radiofrekventno zračenje je sastavni dio savremenog života. Ono nam omogućava komunikaciju, internet, televiziju i brojne industrijske i medicinske primjene. U uobičajenim količinama smatra se bezbjednim, ali pri dugotrajnoj ili intenzivnoj izloženosti može izazvati neželjene efekte.
Ključ sigurnosti leži u umjerenosti i pravilnom korištenju tehnologije. Ako poštujemo preporuke, rizik možemo svesti na minimum i uživati u prednostima koje moderna tehnologija donosi, bez nepotrebnih bojazni.
