Angioneurotski edem gornjih disajnih puteva kod radnika – uzroci, simptomi i zaštita zdravlja

Angioneurotski edem je iznenadni, lokalizirani otok koji zahvata dublja tkiva, najčešće potkožno i submukozno. Kada se razvije u gornjim disajnim putevima, posebno kod radnika izloženih alergenima na radnom mjestu, predstavlja ozbiljno stanje koje može ugroziti disanje i život. Ova bolest se ubraja u profesionalna oboljenja jer nastaje direktnim kontaktom s faktorima iz radnog okruženja, poput hemikalija, prašine, lateksa ili organskih isparenja.

Zašto nastaje angioneurotski edem?

Glavni uzrok leži u pretjeranoj imunološkoj reakciji organizma. Kod osjetljivih radnika, imuni sistem reaguje na alergene oslobađanjem histamina i drugih upalnih medijatora. Posljedica je povećana propusnost krvnih žila i nakupljanje tečnosti u tkivima disajnih puteva. Za razliku od obične urtikarije (koprivnjače), angioneurotski edem pogađa dublje slojeve i može se razviti naglo, što ga čini posebno opasnim.

Najčešći alergeni u radnom okruženju uključuju:

• Hemikalije i isparenja u laboratorijama, industriji boja i lakova.

• Prašinu i brašno u pekarama i prehrambenoj industriji.

• Lateks kod medicinskog osoblja i radnika u proizvodnji rukavica.

• Životinjske dlake i proteine kod radnika u poljoprivredi ili veterinarskim djelatnostima.

Kako se bolest manifestira?

Otok se obično javlja naglo i može zahvatiti različite dijelove gornjih disajnih puteva:

• Faringealni edem – otok stražnjeg zida ždrijela koji otežava gutanje i izaziva osjećaj “knedle u grlu”.

• Laringealni edem – mnogo ozbiljniji oblik. Pojavljuju se otežano disanje, promuklost, stezanje u vratu, a u najtežim slučajevima može doći do gušenja i potpune opstrukcije disajnih puteva.

Napadi mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko dana. Ako radnik ostaje u kontaktu s alergenom, epizode se često ponavljaju. U rijetkim slučajevima bolest može napredovati do anafilaktičkog šoka, što zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.

Jedna anegdota iz prakse

Jedan pekar iz manjeg mjesta godinama je imao problema s promuklošću i povremenim oticanjem grla, ali je mislio da je uzrok obična prehlada ili “previše prašine u pekari”. Tek nakon ozbiljnog napada gušenja, kada je hitno prevezen u bolnicu, ustanovljeno je da je riječ o angioneurotskom edemu izazvanom alergijom na brašno. Nakon promjene radnog mjesta i primjene zaštitnih maski u periodu prijelaznog rada, simptomi su se povukli. Ovaj primjer pokazuje koliko je važna pravovremena dijagnostika i ozbiljan pristup problemu.

Kako se postavlja dijagnoza?

Dijagnoza se temelji na kombinaciji medicinskih pregleda i testova:

• Detaljna anamneza – analiza uslova rada i izloženosti mogućim alergenima.

• Klinička slika – prepoznavanje ponavljanih simptoma.

• Imunološki testovi – određivanje prisustva IgE antitijela.

• Kožni testovi – identifikacija alergena na koje je osoba osjetljiva.

• Bronhoprovokacijski testovi – povezuju simptome s konkretnim radnim uslovima.

Kada se priznaje kao profesionalno oboljenje?

U našoj zemlji angioneurotski edem gornjih disajnih puteva je jedini poremećaj iz ove grupe koji je zakonski priznat kao profesionalno oboljenje. Da bi bio priznat, moraju biti ispunjeni određeni kriteriji:

• Dokazana izloženost alergenima na radnom mjestu.

• Ponavljane epizode edema koje potvrdi otorinolaringolog.

• Pozitivni alergijski testovi vezani za radnu sredinu.

Liječenje i prva pomoć

Pristup liječenju zavisi od jačine simptoma:

• Blagi slučajevi – liječe se antihistaminicima i protuupalnim lijekovima.

• Teži slučajevi – zahtijevaju primjenu kortikosteroida.

• Životno ugrožavajući slučajevi – ako se radi o laringealnom otoku i opstrukciji disajnih puteva, neophodna je hitna intubacija ili čak traheotomija.

Radnici koji su imali teške epizode često dobijaju preporuku da uvijek sa sobom nose antihistaminik ili adrenalin auto-injektor, posebno ako rade u okruženju sa stalnim rizikom.

Prevencija – najbolja zaštita

Prevencija je ključna i uključuje:

• Identifikaciju alergena na radnom mjestu.

• Korištenje zaštitne opreme poput maski, filtera i rukavica.

• Edukaciju radnika i poslodavaca o rizicima i prvoj pomoći.

• Redovne ljekarske preglede kako bi se simptomi na vrijeme prepoznali.

• Promjena radnog mjesta u slučajevima trajne senzibilizacije.

Zaključak

Angioneurotski edem gornjih disajnih puteva nije samo zdravstveni problem, nego i ozbiljan izazov za radnu medicinu. On može ugroziti život radnika, smanjiti njegovu radnu sposobnost i kvalitet života. Pravovremeno prepoznavanje simptoma, odgovarajuće liječenje i stroga prevencija ključni su za zaštitu zdravlja.

Radnik koji poznaje svoje rizike, koristi zaštitnu opremu i redovno se kontroliše, u velikoj mjeri može izbjeći teške posljedice ovog oboljenja.